Što je bruto, a što neto plaća?
Danijel Matošević
Jako dobro pitanje na koje većina ljudi ne obraća pozornost te ih pretjerano i ne zanima ova tema jer su naviknuli na onaj iznos koji dobiju na kraju mjeseca i može se reći da većina ljudi ne pregleda platnu listu do kraja, nego samo onaj iznos na kraju koji će im sjesti na tekući račun, a to je neto plaća.
Koja je zapravo razlika između bruto i neto iznosa plaće i kako se izračunava plaća, saznat ćete u idućim redovima.
Bruto plaća jest iznos na kojeg se obračunavaju razni porezi, prirezi te mirovinsko osiguranje. Ako ćemo ući detaljnije, bruto iznos se može podijeliti u bruto 1 i 2. Bruto 1 je iznos koji možemo vidjeti na vrhu platne liste kod samog početka obračuna plaće, a bruto 2 označava iznos na tekućem računu, odnosno to je ukupni trošak koji poduzeće mora podmiriti za vaš mjesečni rad.
Neto plaća je novčani iznos koji radnik primi u određenom trenutku na svoj tekući račun. Naravno, neto plaću primamo nakon što država uzme određene dijelove koje im pripadaju, a to su odbici iz bruto plaće koja je gore objašnjena. U omjeru 40:60 se izražava neto plaća, točnije 40% uzme država, a 60% ostaje u „našim rukama“. Uredbom o visini minimalne plaće određeno je da će minimalna neto plaća od 1. siječnja 2022. godine iznositi 3.750 kuna što je za 350 kn više negoli 2021. godine.
Kako se zapravo obračunava mjesečna plaća, odgovor je koji zanima većinu stanovništva RH. Spomenuli smo razne primjere, no počnimo primjerom da je bruto plaća jednog građanina 6.500kn.
Prvi korak koji se oduzima od bruto plaće jesu doprinosi iz plaće, a taj smo dio gore nazvali mirovinskim osiguranjem. Prva su dva stupa obavezna pa tako se može reći da od 6.500 odbijamo 20%, tj. da je naša bruto plaća manja za 1.300kn. Naš je dohodak tada 5.200kn. Od našeg dohotka zatim odbijamo osobni odbitak.
Osobni odbitak predstavlja neoporezivi dio dohotka, definiran u fiksnome novčanom iznosu koji se priznaje svim poreznim obveznicima na mjesečnoj osnovi. Pretpostavimo da smo zaposlena, mlada osoba te da je naš mjesečni osnovni osobni odbitak 2.200kn.
Ako oduzmemo dohodak i osobni odbitak, dobit ćemo poreznu osnovicu, koja u našem slučaju iznosi 3.000 kn. Budući da je naša plaća 6.500 kn, idući korak jest odrediti porez i visinu porezne stope.
S tronutom plaćom ulazimo u dvije stope poreza, a to su 12 i 25 %. Ukupni porez koji trebamo zaračunati jest 464 kn (264 kn na 12% i 200 kn na 25%). Iduća stopa se obračunava kao prirez porezu na dohodak, ona se računa kao porez pomnožen sa određenom stopom ovisno gdje živimo trenutno.
Pretpostavimo da smo iz manje sredine, npr. općina Brela gdje prirez iznosi 5%, u tom će slučaju prirez iznositi 23.20kn. Ukupno porez i prirez u ovom slučaju iznose 487.20 kn te dolazimo do kraja obračuna plaće, odnosno dijela koji nas najviše zanima – neto plaća. Računa se kao dohodak umanjen za ukupni porez i prirez, tj. 5.200 kn – 487.20 kn = 4.712,80 kn.
Na kraju još valja spomenuti da postoji još jedan iznos koji poslodavac treba isplatiti radniku, kao doprinos na plaću, a to je doprinos za zdravstveno osiguranje koji iznosi 16.5 %.