Glavno pitanje koje si postavlja većina stanovnika Republike Hrvatske jest postoji li mogućnost, u ovim teškim vremenima, vremenima pandemije, rata, inflacije, uštedjeti ili, kako to vole u razgovornom stilu reći, „ušparati“?

Naravno da je moguće, samo je potrebno financijski odgovorno se ponašati te biti racionalan i informiran prilikom donošenja financijskih odluka, odnosno poznavati osobne financije.

Štednja je ključan faktor odnosno preduvjet za sigurnu financijsku budućnost u današnjem svijetu. Pitamo se zašto štedimo? Štedimo iz više razloga: kako bismo otišli s prijateljima ili rodbinom na more, u planine, želimo si priuštiti novi bicikl, majicu ili tenisice. Pojedinci štede za školarine, fakultete, gledaju u budućnost te bezbroj drugih primjera kojima žele zadovoljiti sebe i ispuniti svoje potrebe.

Gdje se ogleda prava štednja? Prije svega, trebaju se poznavati osobne financije. Primitkom plaće trebaju se jasno definirati ukupna primanja kao i ukupni troškovi. Primjerice, ako je naše primanje u iznosu od 8.000 kn idući mjesec, trebamo znati da smijemo potrošiti 7.900 kuna.

Naši troškovi su generalno brojni i visoki: režije, krediti ili najamnine, hrana, potrošni materijal itd. No, proljetnim ili ljetnim mjesecima možemo regulirati svoju potrošnju primjerice goriva tako što ćemo automobil zamijeniti biciklom ili javnim prijevozom.

Uz vlastito zdravlje, brigu o okolišu, tako ćemo potaknuti i štednju u našim osobnim financijama. To je samo jedan od brojnih primjera koji možemo upotrijebiti kako bismo reducirali naše troškove i uštedjeli neki iznos te si pritom možda priuštili neke stvari koje dosad nismo mogli kupiti, odnosno priuštiti.

Kada smo odlučili uštedjeti neki iznos, iduće je pitanje kamo pohraniti taj iznos? Postoji par institucija u kojima bismo mogli pohraniti, investirati, svoju štednju:

1. „Štednja u čarapi“ – najstariji oblik čuvanja novca, štednje jest tzv. „u čarapi“. Često su stariji ljudi prije novac držali ispod kreveta ili imali čistu gotovinu u kući. Postoji i danas dosta ljudi koji tako drže novac, ali postoji i obilje drugih primjera kao što su kreditne institucije, dobrovoljni mirovinski fondovi, razna osiguranja i sl.
2. Štednja u banci – u današnjem bankovnom sustavu postoji obilje načina kako staviti novac na štednju. Neki od oblika su: štednja po viđenju (a vista) koja se nalazi na našem računu te je kamata iznimno niska, ponekad i 0%. Osim po načinu viđenja, našu štednju možemo i oročiti na par mjeseci, godina te je tu kamata nešto viša, ali ćemo iznos dobiti tek po završetku oročenja.
3. Štednja u stambenoj štedionici – glavni cilj stambene štedionice je stambeno pitanje kao što samo ime govori. Prvi dio označava štednju, a u drugom se stječe pravo na kredit, u ovom slučaju na stambeni kredit.
4. Štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu – ova se štednja očituje u razmišljanju o trećoj životnoj dobi. Primjenjuju se poticajna državna sredstva; 15 % od ukupnog uplaćenoga doprinosa u prethodnoj godini na maksimalan iznos od 5.000 kuna, najviše do 750 kuna godišnje. Pravo na raspolaganje za ova sredstva stječu se tek od 50. godine života.

Postoji još par primjera, ali ova tri, odnosno četiri su najpoznatija i najrelevantnija za mlade. Stoga, uz odgovorno financijsko ponašanje te poznavanje mogućnosti štednje, ček je i u današnjim vremenima moguće uštedjeti.

Povratak