Pojam financijske pismenosti
Danijel Matošević
Financijska pismenost odnosno obrazovanje potrošača danas je jedan od ključnih faktora koji bi trebao igrati veliku ulogu u životu građana. Zašto je važna financijska pismenost? Izrazito je važna zbog donošenja ispravnih, realnih i konkretnih odluka vezanih uz osobnu potrošnju, točnije uz osobne financije. Naravno, u životu ne teče uvijek med i mlijeko pa se tako može reći da se često u životu nailazi na razne prepreke, barijere, rizike. Zato je u tim kritičnim situacijama iznimno bitno opismenjavanje potrošača.
Nositelj financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj jest Ministarstvo financija RH. Većinu posljednjih istraživanja vezanih uz financijsku pismenost provela je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom i Ministarstvom financija.
Posljednja dva istraživanja, koje je provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), odnose se na 2015. i na 2019. godinu. U 2019. godini Hrvatska je doživjela blagi porast od 3 % naspram 2015. godine. Ocjena financijske pismenosti ukupno iznosi 21 bod, a Hrvatska je 2019. godine ostvarila 12.3 od maksimalno mogućih 21 bod (u postotku 59 %) dok je 2015. godine ostvarila 11.7 bodova što je za, onih maloprije spomenutih, 3 % manje. Uz Hrvatsku istraživanje je provedeno i u brojnim drugim državama. U istraživanje su bile uključene tri kategorije: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu.
Uspoređujući 2015. i 2019. godinu, svakako je 2019. bila bolji pokazatelj u svim obuhvaćenim čimbenicima. Tako je financijsko znanje poboljšano sa 60% na 65 % točnije odgovorenih pitanja, financijsko ponašanje također je povećano s 51% na 55 %, dok je s druge strane odnos prema novcu pao sa 60% na 56 %.
Što se tiče pojma financijske pismenosti u općenitome smislu, istraživanja su pokazala kako je financijska pismenost u pozitivnoj korelaciji i s razinom informatičke pismenosti. Muškarci su po svim pokazateljima imali višu razinu financijskoga znanja i ponašanja negoli ženska populacija. Financijska pismenost je, također, prisutnija u gradskim negoli u ruralnim područjima. Financijska pismenost raste i s godinama života pa su tako financijski pismeniji, potkrepljeniji, građani oni preko 29 godina dok mladi u dobi od 18 do 29 godina imaju poprilično poražavajući rezultat odnosno manju odgovornost prema novcu.
Jako dobar pokazatelj jest taj da raste općenito financijsko znanje, ponašanje i sam odnos prema novcu u cijeloj RH, odnosno cijeli pojam financijske pismenosti, ali s druge strane iznimno tužan prikaz je da su mladi u dobi od 18 do 29 godina financijski neodgovorniji, odnosno da im je generalno slabiji odnos prema novcu.